Bankarstvo u svjetskoj krizi

U kratkom uvodu objašnjenje kako je suvremeno bankarstvo utjecalo bolje rečeno pokrenulo svjetsku krizu 2007.godine koja je još uvijek prisutna.Amerika,velika zemlja u kojoj se može živjeti američki san,zemlja u kojoj je sve počelo.Kao vodeća svjetska ekonomska sila propušteno se ponašaju sa svojom valutom i financijama,što kasnije dovodi do pada američkog dolara za 40% njegove vrijednosti.Naime banke uzimaju sve veće kredite od države radi veće i brže zarade,i to po kamatnoj stopi od recimo 2%,građanima daju kredite po kamatnoj stopi od 15%.Sve je u redu dok ne dođe do pada gospodarskih dionica na središnjoj burzi Wall Streetu koja je opet povezana sa svjetskim bankama.
Gospodarstvo se ruši,ljudi ostaju bez posla, ne mogu vraćati kredite.Banke plijene imovinu koju ne mogu prodati jer je već cijela ekonomska situacija klimava.Banke ne mogu državi vratiti ogromne količine novca(govorimo o stotinama milijardi),te država kao najveći potencijalni spasitelj ostaje sa velikim manjkom u državnoj blagajni ne može pomoći.Domino efekt krizne ekonomije prelazi na cijeli svijet...  Bruto dobit banaka u Hrvatskoj 2,22 milijarde kuna. Po visini bruto dobiti prednjači Zagrebačka banka (ZABA) s 661,5 milijuna kuna, a slijedi je PBZ s 430,1 milijun kuna dobiti prije oporezivanja u prvom ovogodišnjem polugodištu

Banke u Hrvatskoj u prvoj su polovici ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,22 milijarde kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
To je za 19,9 posto ili za 554,4 milijuna kuna manja bruto dobit od dobiti koju su banke, prema ranije objavljenim podacima, iskazale za isto razdoblje prošle godine. Ukupne su pak sve kreditne institucije, 32 banke, dvije štedne banke i pet stambenih štedionica u prvoj polovici ove godine imale bruto dobit od 2,24 milijarde kuna, što je pak za 562 milijuna kuna manje nego u godini prije.

Od ukupno 32 banke dobit u poslovanju iskazalo je njih 25, dok je sedam banaka zabilježilo gubitak, u ukupnom iznosu od 85,1 milijun kuna. Gubitak su imale i obje štedne banke (ukupno 6,1 milijun kuna), te jedna stambena štedionica (334 tisuće kuna). Ukupna aktiva 32 banke u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 379,3 milijarde kuna, što je za 0,29 posto više nego na kraju prešle godine, a aktiva svih kreditnih institucija bila je 385,8 milijardi kuna sa rastom za 0,19 posto. Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj iznosi 19,02 posto (dakle znatno više od propisanih minimalnih 12 posto).